PURGER – mitsko biće koje ne postoji

Nakon grba, opet jedna demistifikacija, ovaj puta Purgeri:

Riječ „Purger“ mi dođe kao neko mitsko biće. Poput čudovišta iz Loch Nessa, Bigfoota ili Yetija. Svi o njemu pričaju, pripovijedaju se razne legende (koje većinom pobijaju jedna drugu). Dapače, cijela stvar je sa svakom novom generacijom misterioznija. No, to i nije čudo ako znamo da je većina hrvatske povijesti (od VII. stoljeća) bazirana na legendama i pričama koje su se pripovijedale s koljena na koljeno. I onda…svatko nešto oduzme, doda, pomnoži i podijeli…

I tko su zapravo Purgeri… Kao prvo, riječ „Purger“ dolazi u većini zemalja koje su bile pod Austro-Ugarskom. Tim se imenom naziva stanovnik nekog grada u odnosu na stanovnike provincije. Tako postoji i prezime Purger a u Mađarskoj recimo Pirger. Dakle, Purger nije naziv isključivo za stanovnika Zagreba kojem je ne-znam-koliko generacija stanovalo u Zagrebu kako tvrde mnogi, a između ostalih i blesava Wikipedija.

I dok neki tvrde da su tako stanovnici Kaptola nazivali stanovnike Gradeca, neki drugi tvrde upravo obrnuto. Neki čistunci tvrde da časno ime „Purger“ smije nositi samo onaj čiji su preci u 5 generacija stanovnici Zagreba, dok neki drugi govore o tri generacije.

Uglavnom, svatko trkelja svoje po onom Hrvatima omiljenom sistemu: „što manje znaju tim više laju“.

Najzanimljivije mi je ovo s 5 generacija! A ja tvrdim da je Zagrepčana čiji su preci 100 li vise godina stanovnici Zagreba manje od 1% današnjeg broja stanovnika.

Zagreb i purgeri

 

Dakle, 5 generacija… Uzmimo primjer jednog šezdesetgodišnjaka: pet generacija unatrag dobivamo negdje sredinu 19. stoljeća. Zagreb je u to vrijeme imao manje od 50.000 stanovnika, što znači da je bio veličine današnjeg Varaždina. Ali, koje su bile granice Zagreba? Recimo, na zapad je kraj bio negdje oko Britanskog trga. Kako su se kasarne gradile na perifernim dijelovima gradova, Rudolfova kasarna je bila periferija. Sjeverno od Britanca nije bilo ničega. Same livade, voćnjaci i vinogradi. Ni elitnog Pantovčaka a ni Tuškanca. Ako znamo da se sakralni objekti posvećeni sv. Roku grade uvijek na periferiji gradova (sv. Rok štiti od kuge, pa se smatralo da kuga neće ući u grad), tako je i Rokov perivoj sjeverna granica tog dijela Zagreba. Naseljeni su bili Gornji grad i Ilica do sadašnjeg Trga bana Jelačića, istočno se Zagreb pružao Vlaškom. Kvatrić je također već spadao u provinciju. A južno? Ako znamo da su već kod današnjeg HNK bila polja i sajam, sve je jasno.

No, ne budimo toliko radikalni i vratimo se samo 100 godina unatrag…

Vratimo se na početak Prvog svjetskog rata. Zagreb ima oko 150.000 stanovnika, trostruko više u odnosu na broj stanovnika 50 godina prije. Otkud toliko povećanje nataliteta? Nigdje ni spomena o nekoj seksualnoj revoluciji… Odgovor je, naravno: velik broj doseljenika.

Od 150.000 stanovnika preko 60% bili su Židovi, Austrijanci, Nijemci, Česi, Slovaci i Mađari (prema popisu). Ti nabrojeni se mogu nazvati Purgerima.

Hrvati su bili manjina. Većina te manjine bila je porijeklom iz podsljemenskih sela i Turopolja. Oni su radili kao sluge ovim gore navedenim.

Prva velika čistka onih 60% nastupila je 1918. dolaskom Karađorđa, dok je druga čistka nastupila 1945. godine dolaskom partizana. Najveći broj partizana iz Dalmacije, Bosne i Hercegovine i Srbije zauzeo je stanove, kuće i vile ovih protjeranih Purgera austro-ugarskog porijekla. Prema popisu iz 2011. godine u Zagrebu živi 46% stanovnika koji nisu rođeni u Zagrebu. Ostaje nam 54% onih koji su rođeni u Zagrebu. E sad, od tih 54% ih je 90% potomci onih 46% nerođenih u Zagrebu. I tako dobivamo situaciju, manje od 1%.

Slična je situacija i u Rijeci (49%) i Puli (čak 52% stanovnika nije rođeno u Puli). Split je otprilike isto kao i Zagreb.

Bilo kome pravo ili ne, naši najveći gradovi su zapravo doseljenički gradovi, mješavina svih mogućih kultura, običaja i mentaliteta. I zato prvo treba proučiti popise i migracije naroda da bi neko trkeljao o purgeraju

Komentiraj ovo

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s