Vratio se Milan Bandić jednom, još dok je stolovao Zagrebom, sa neke turneje, i počeo prepričavati što je sve vidio. Vidio Milan ovo, vidio ono, pa priča Milan priče, a svi ga slušaju. Vidio Milan u Beču ono, Barceloni ovo. I pametno on zaključi: ako mogu Beč i Barcelona, može i Zagreb.
Vidjela žaba da se konj potkiva pa i ona digla nogu…
Usput, onako, samo usput, Beč je proglašen za najpoželjniji grad na svijetu, što se stanovanja tiče, a Barcelona za “najturističkiji” grad Europe.
Stvarno, što mogu oni može i Zagreb. Pa još puno bolje… To bi mogla biti prva stepenica ka onoj rečenici aktualne predsjednice da ćemo jednoga biti jedna od najbogatijih zemalja Europe, pa joj se to ipak činilo premalo, te doda: “i svijeta”.
Druga “kopirka” je izbornik Niko Kovač. On je javno rekao da će kopirati treninge i opću atmosferu njemačke repke. I onda ćemo biti svjetski prvaci.
To je vrlo jednostavno: zasjeniš, pa desni klik mišem, “copy”, pa opet desni klik, pa “paste”. I eto Zagreb postane najpoželjniji grad na svijetu, prepun turista, a repka svjetski prvak. I to ne jednom, nego odmah pet puta.
No dobro… s obzirom da su i Bandić i Kovač stranci, jedan rođen u BiH, a drugi u Njemačkoj, i da nemaju baš puno veze s Hrvatskom i njihovim stanovnicima, za oprostiti im je njihovo neznanje.
No postoji jedna stvar koja bi se zaista mogla i trebala kopirati. Dapače, time bi mogli riješiti svu korupciju, kriminal, silovanja, krađe, ne isplaćivanje plaća, i sve što nam stoji na putu. Tom metodom ostvario bi se san predsjednice svih Hrvata i ostalih stanovnika Hrvatske. Bili bismo najbogatija zemlja svijeta još do kraja ove godine.
A ta “stvar” se zove: dobiješ po guzici…
Kako?
Ovako:
Ideja mi je pala ma pamet čitajući članak o događaju u državi sa najmanjom stopom kriminala na svijetu – Singapuru. Tamo su dvojca Nijemaca došla na ideju šaranja grafita po vagonu podzemne željeznice. Dobili su 9 mjeseci zatvora i 3 udarca po guzici. U početku im je bilo smiješno, ali im je uskoro smijeh prisjeo kad su čuli proceduru:
Večer prije dana koji ćeš sigurno pamtiti ti a i tvoja guzica, stavljaju specijalne štapove u vodu da se omekšaju. To je neko drvo slično onome od koje se radi indijski namještaj. Debljina stapa je centimetar i pol a dužina 120 cm. Ujutro ti skinu hlače i gaće, noge ti zavežu za stol, lijepo se nagneš preko stola gdje ti zavežu ruke. Pokriju ti leđa da ne bi došlo do oštećenja unutrašnjih organa, ako majstor sa štapom malo fula. I onda prvi udarac. Brzina štapa pri udarcu iznosi preko 160 km/h. Koža pukne, zapravo nestane u širini duplo većoj od širine štapa a većina osuđenika od boli padne u nesvijest. No tu je i doktor, koji sve nadgleda, i opet te dovede k svijesti. Jer, dok nisi pri svijesti nema udaranja. Mjesto prvog udarca se zaštiti, pa slijedi drugi. Prije drugog udarca, većina se osuđenika nekontrolirano posere, popiša i izbljuje od straha. Svi sfinkteri otkažu poslušnost. Pa te opandrči drugi puta. Pa cijela priča ispočetka: nesvijest, pokrivanje, itd.
Za najteža dijela, osim zatvora, ide i osam udaraca po guzici.
Kad je kazna izvršena, ubace te u samicu. Drugi dan ti zalijepe guzicu da bi se koža koja je nestala opet počela obnavljati. Kažu, da je sve dobro ako ti se ne sere. E to su onda prave muke. Sere ti se a ne možes. Ali pogoršanje dođe tek nakon odprilike dva tjedna. Tada počne boljeti i svrbjeti, da po tjedan dana uopće ne možes zaspati, pa od umora već imaš halucinacije i padaš u nesvijest.
I tako, guzica ti za cijeli život ostane lijepo hrapava ko rifljača za veš…
Pa sad ovako, npr.:
- ti koji si jebao ko Hektor, ostao dužan državi nekoliko stotina milijuna kuna, ajde lijepo dok sve ne vratiš, svaki tjedan na jedan udarac. Kada svog Mercedesa parkiraš na sred Rive, zebri i ostalim neadekvatnim mjestima, dodatan udarac…
- ti što si kupio od ne znam kojih novaca stan, pa kupio još jedan na bratovo ime, pa nas sve radiš budalama, ajde lijepo svakog prvog u mjesecu po jedan udarac dok ne objasniš odakle ti lova za stan…
- ti sto stanuješ u Kulmerovim dvorima, koje si dobio samo pod uvjetom da to bude hotel a ne tvoja privatna rezidencija, svakog 1. u mjesecu dođi po jedan udarac dok Dvori ne postanu pravi hotel.
- ti koji daješ radnicima plaću u bonovima vlastite tvrtke, po jedan udarac, jednom mjesečno, dan po izboru…
- ti koji ne isplaćuješ plaće radnicima, svakog 1. u mjesecu po jedan udarac od svakoga koji nije dobio plaću…
- ti koji si sumnjivo privatizirao pa uništio tvornice, svaki dan jedno opižđivanje dok tvornica opet ne proradi punom parom…
- ti koji si prodao INU, svaki dan jedan udarac dok ne otkupiš INU od svojih para natrag, i predaš ju u državno vlasništvo
- sabornici koji izostanu sa zasjedanja Sabora… za svaki izostanak jedan udarac, postoji i specijalna akcija: primi 2 udarca izostani 3 puta…
- itd…itd….